Južna Riba (Piscis Australis): Nezodijačka sazvežđa
Značajne zvezde u sazvežđu Južna Riba: pozicije za 2000. godinu
| Longituda | Ime | Priroda | Mag. | Pozicija | Lat. | Dek. |
| 3° 52′ L | Fomalhaut | dc | 1 | Usta ribe | 21° S | 30° S |

Južna Riba je sazvežđe nezavisno od sazvežđa Ribe, leži mnogo južnije, mada se u starim predanjima obično pominje kao roditelj zodijačkom paru.1 Područje u kom se nalazi ističe sazvežđa s vodenim prikazima – morski jarac (Jarac), kit (Cetus), vodolija (Vodolije), ribe (Ribe) i delfin (Delfin) – sva se nalaze nedaleko, očigledno obeležavajući tu regiju kao onu koja je u vezi sa drevnim godišnjim kišnim sezonama, zbog čega se mnoge njihove zvezde povezuju sa poplavama i nesrećama na moru.
Južna Riba je obično na astronomskim mapama ucrtana blizu stopala Vodolije, gde guta vodu koju
on sipa iz vrča. Manilije je u prvom veku ovo sazvežđe nazvao Južna Riba, jer pliva u četvrti vetra po kojoj je nazvana,2 očigledno pod uticajem ranijih spisa Arata u 3. veku pre naše ere, koji je napisao:
Ispod Egocerosa [Jarac] pre naleta južnog vetra pliva Riba okrenuta Cetusu, sama i odvojena od ostalih Riba; a ljudi je zovu Južna Riba.3
O njenoj prirodi Manilije kaže:
Ko god se u tom času rodi provešće mnoge godine blizu morskih i rečnih obala; hvataće ribe dok mirno plivaju u skrivenim dubinama; pohlepnim će pogledima gledati usred voda, žudeći da sakuplja prozirno kamenje i, uranjajući u vodu, iznosiće ih na površinu zajedno sa zaštitnim školjkama u kojima se skrivaju. Za odvažnog čoveka nema opasnosti: dobit se traži u brodolomu, a ronilac koji je zaronio u dubine postaje, kao i plen, predmet obnavljanja.4
Samo je jedna astrološki značajna sjajna zvezda u ovoj konstelaciji, a to je važna zvezda prve magnitude, sedamnaesta najsjajnija zvezda na nebu i najjužnija zvezda vidljiva sa 50° severne širine.
Fomalhaut (od arapskog Fum al Hut, ‘usta Ribe’) je jedna od četiri „kraljevske“ zvezde koje se povezuju sa glavnim pravcima, a verovalo se da su korišćene za obeležavanje ekvinocija i solsticija u drevnoj astronomiji. One su:
- Aldebaran u Biku, Čuvar istoka (povezivan sa prolećnim ekvinocijem);
- Antares u Škorpionu, Čuvar zapada (povezivan sa jesenjim ekvinocijem);
- Regulus u Lavu, Čuvar severa (povezivan sa letnjim solsticijem);
- Fomalhaut u Južnoj Ribi, Čuvar juga (povezivan sa zimskim solsticijem).
Fomalhaut je crvenkasta zvezda kojoj je Ptolemej dodelio uticaj sličan Veneri i Merkuru.5
Uopšteno se smatra dobroćudnom i povezuje se sa slavom, srećom i moći, ali ako je oštećena ima potencijal da proizvede značajne nesreće. Često je dovođena u vezu sa sudbinom u okultnim ili religijskim pitanjima, a Ebertin i Hofman su navodili da daje uspeh naučnicima i piscima.6
Barbara Voters pak smatra da je indikator urođenih defekata ili naslednih bolesti kada je u dodiru sa bilo kojim ličnim faktorom i ometena maleficima. Ona ističe da se Saturn nalazio tu, oštećen od Plutona i Urana kada su talidomid-bebe začinjane ili rađane.7
Fomalhaut se najbolje vidi tokom septembra. Leži južno od sazvežđa Vodolije i primetnog je sjaja, ali nije vidljiv na širinima većim od 50° severno. Sunce prelazi preko Fomalhauta oko 22. februara svake godine.
Napomene:
1 R. H. Allen, Star Names, Their Lore and Meaning; 1899, Dover Publications, str. 311. ↩nazad na tekst
2 Manilius, Astronomica, (10. g. n.e.), tr. G. P. Goold; Harvard Heinemann, Loeb Classical Library; 1.438, (Loeb str. 39). ↩nazad na tekst
3 Aratus, Phainomena, (3. vek p.n.e.), Harvard Heinemann, Loeb Classical Library; 385 (Loeb str. 237). ↩nazad na tekst
4 Manilius, 394-409, (Loeb str. 333) ↩nazad na tekst
5 Ptolemy, Tetrabiblos, (1. vek n.e.), tr. Robbins, Harvard Heinemann, Loeb classical library, London. I.9 (Loeb str. 57).↩nazad na tekst
6 Ebertin & Hoffman, Fixed Stars and their Interpretation, 1971, str. 78. ↩nazad na tekst
7 Barbara Watters, Horary Astrology and the Judgement of Events, str. 108. ↩nazad na tekst




