Dobrobit od astrologije prema Abu Mašaru
U svom Velikom uvodu u astrologiju, čuveni srednjovekovni astrolog Abu Mašar navodi koja je dobrobit od astrologije koju neko može imati.

Svako ko se upustio u astrologiju i uopšte bilo koji vid veštine predviđanja budućnosti, verovatno se nekad zapitao koja je svrha predviđanja. Da li je to priprema za predstojeći događaj, jer je tako lakše suočiti se sa njim (ukoliko je loš)? Ili, možda, ipak postoji mogućnost da tu i tamo nešto promenimo i izbegnemo?
Drevni astrolozi nisu bili jedinstveni u vezi s tim – stav koji su zauzimali je bio u skladu sa filozofskim pravcem koji su sledili (i živeli, naravno). Bilo je onih koji su verovali da se ništa ne može promeniti i onih koji su verovali da se nešto može promeniti. U modernom dobu je rasprostranjena ideja i da se sve može promeniti, samo je potrebno da se mi „transformišemo“ i počnemo da drugačije gledamo na sebe i svet.
Polemike o sudbini i slobodnoj volji traju vekovima, a tako će biti dok je sveta i ljudi. Da li je izbor da danas odem na put odista moj, jer me, realno, niko i ništa ne prisiljava da idem, ili je u pitanju samo iluzija da sam nešto odabrao pošto je taj moj potez već unapred odlučen? Ovo poslednje je za mnoge zastrušujuće. No, o tome drugi put. Ono što nas sada zanima je kakva je dobrobit od astrologije i predikcija koje dobijamo, ako se za nešto pitamo u našim životima.
Izvestan broj ljudi smatra da se astrologijom mogu okoristiti tako što će konsultovati astrologa da im taksativno navede šta, kad, kako, ko. S tim u vezi nisu spremni na saradnju s njim, već očekuju proricanje sudbine. To znači da su (možda ne sasvim svesno) stava da je sve zapisano i da će biti kako ćitap kaže i nikako drugačije. Prognoze koje dobiju ne koriste drugačije osim da prate kalendar i precrtavaju šta se ostvarilo a šta nije. Drugi smatraju da je dobrobit od astrologije u tome što se, na osnovu pregleda nekih budućih potencijala, može intervenisati i tako neka nepovoljnost makar ublažiti ako se već ne može izbeći.
Dobrobit od astrologije – iskustvo i znanje
Abu Mašar navodi da se informacije o budućim događajima mogu saznati na dva načina – putem astrologije i prema iskustvu. Ovo potonje se odnosi na „obične“ ljude koji nisu upućeni u astrološke ili neke druge divinatorske veštine, ali zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u stanju su da predvide pojedina zbivanja i pravovremeno reaguju.
Kao prvi primer navodi poljoprivrednike. Oni čitavog života prate promene u prirodi, smene sezona, izvesne pojave na nebu (boju neba i oblaka, kretanje ptica), ponašanje životinja, uočavajući obrasce na osnovu kojih mogu predvideti zemljotrese, sušne ili kišne periode i slično. Tako je i nastala divinacijska veština aeromantija sa svojim mnogim podvrstama.
Na sličan način lekari, prateći razvojni put bolesti kod svojih pacijenata, uočavaju obrasce na osnovu kojih mogu primeniti odgovarajuću terapiju i prognozirati ishod. Ali isto tako mogu preduzimati i preventivne mere, znajući u kom dobu godine i pri kakvim uslovima se pojavljuju određene bolesti ili slabosti tela.
Vojni komandanti koriste lično iskustvo u borbama kao i ono koje su im drugi preneli da predviđaju poteze neprijatelja, da se na vreme zaštite, smisle valjanu strategiju odbrane ili napada.
Ponekad vide da oblaci na nebu najavljuju kišu, u skladu s onim što su iskusili kod kuće ili na putovanjima. Pre nego što kiša padne, oni odlaze na mesta gde će biti zaštićeni od dolazeće kiše ili se unapred pripremaju noseći sa sobom odeću koja će ih zaštiti kada kiša počne.
Kao što možemo da primetimo, neke događaje nije moguće izbeći. Ne možemo sprečiti zemljotres niti da kiša padne, niti možemo zaustaviti sve viruse da nam se neki ne useli u telo. Ali samo saznanje da bi tako nešto moglo da se desi dovoljno je da bi primenili preventivne mere i ublažili eventualne posledice. Ako vidimo da se valjaju crni oblaci ponećemo kišobran – kiša će svakako pasti, a mi nećemo biti mokri do gole kože.
Jedno od osam pravila o proveri natala koje daje ibn Ezra, govori upravo o mogućnosti da intervenišemo u slučaju nepovoljnosti. Racionalni um koji nam je dat bi trebali da koristimo na način što ćemo preventivno delovati. Kao primer navodi mogućnost neke bolesti marsijalnog tipa – preventivno ćemo delovati hladeći svoje telo uzimanjem odgovarajućih namirnica i tečnosti (princip antipatije), pa kada se Mars aktivira bolest će se manifestovati minimalno, ako uopšte.
Pet načina rasterećenja
Kada astrolog na osnovu kretanja planeta pronikne u njihovu simboliku i dă prognozu na kraju, on stavlja do znanja osobi šta može (ili ne može) da učini u vezi s tim. Akcenat se stavlja na potencijalne neprijatnosti, jer dobre stvari i dešavanja ne sprečavamo i od njih ne bežimo. Tako, Abu Mašar izdvaja pet načina na koje neko može imati dobrobit od astrologije – jedan opšti i četiri specifična.
1. Opšti proizlazi iz mundanih revolucija, gde se neko u neko vreme može, a u neko drugo vreme ne može zaštiti. Pošto su mundani horoskopi nadređeni našim individualnim, informacije o tome šta se u nekom području može dešavati bivaju vrlo korisne za nas.
Na primer: ako mundani horoskopi najavljuju epidemiju neke bolesti, prirodnu nepogodu poput poplave, suše ili zemljotresa, ili rat u najgorem slučaju, predznanje o tome pomaže da se osoba zaštiti, preseli na drugo mesto i slično. Ipak, ako su dešavanja globalnih razmera može se desiti da naši pokušaji da izbegnemo nevolju neće biti plodonosni. Ovde važi, kao što je ranije pomenuto, da se događaj ne može sprečiti ali se mogu izbeći njegove posledice.
2. Osoba unapred zna i može otkloniti u potpunosti. Informacije o potencijalnim neprijatnostima dobijaju se razmatranjem natalnog, godišnjeg ili horarnog horoskopa.
Kada astrolog predvidi da neka bolest može da snađe osobu u određeno doba godine ili dana, a koju je moguće otkloniti lekovima, i to joj saopšti, onda ta osoba može uzeti lekovito sredstvo unapred da bi otklonila bolest iz svog tela ili ga umirila kako se bolest ne bi razvila u to vreme. Zahvaljujući informaciji koju je dao, astrolog je u potpunosti otklonio neprijatnost od bolesti toj osobi.
Još jedan primer koji Abu Mašar navodi se tiče suparnika i otvorenih neprijatelja. Kada astrolog informiše osobu o potencijalnom napadu neprijatelja, ona ima mogućnost da preduzme mere zaštite i na taj način otkloni štetu koja bi inače nastala da nije bila upozorena.
3. Osoba unapred zna i može otkloniti deo. Abu Mašar navodi iste primere kao i za prethodni način. Razlika u odnosu na ovaj se ogleda samo u mogućnosti ili sposobnosti osobe da nešto promeni. Na to mogu uticati brojni faktori: resursi koje osoba poseduje, intenzitet događaja, pa i sumnjičavost i neverica u ono što astrolog kaže.
U svakom slučaju, ako osoba dobije informaciju da se u toku godine može razboleti i u skladu s tim primeni preventivne mere, možda organizam osobe neće biti dovoljno jak ili će bolest biti toliko intenzivna da neće moći da bude izbegnuta u potpunosti. Ipak, neželjeni efekti će biti umanjeni, što ne bi bio slučaj da osoba nije preventivno delovala.
4. Osoba unapred zna da će je nešto snaći i da će proći. Za naš duševni mir i mentalnu stabilnost je vrlo značajno ako znamo da će se nešto desiti a nemamo mogućnosti da promenimo/izbegnemo, da bar neće dugo trajati. Kao primer Abu Mašar opet navodi bolest koja snalazi neku osobu i koja prolazi nakon nekoliko dana. Dakle, ako osoba ne preduzme nikakve preventivne mere jer to sebi ne može da priušti, nema gde da nađe, nema kome da se obrati ili jednostavno ima preča posla, mentalno će se pripremiti na bolest i biće vrlo optimistična u pogledu ozdravljenja.
Ili, kao kada zna da će ga neprijatelji nadvladati na nekoliko dana, ali će ga potom ostaviti na miru. Ili kao kada će neko dopasti zatvora na nekoliko dana i potom biti pušten.
5. Osoba unapred zna i ne može ništa da učini. Verovatno će neko reći da je možda najbolje da ne zna ništa u vezi s onim što ne može da promeni. Unapred znati nešto o neminovnim događajima može jednoj osobi da bude veliki teret, jednako kao što drugoj može da predstavlja olakšanje.
Na primer, ukoliko se osobi kaže da je bolest uzela maha i da neće živeti duže od 6 meseci, ta osoba može da iskoristi to vreme na najbolji mogući način. Viđali smo to po filmovima, kada ljudi žive punim plućima to parčence života koje im je ostalo. Neka druga osoba tu informaciju može primiti sasvim drugačije, pa izvršiti samoubistvo ili u očaju umreti za samo mesec dana.
Predznanje o ovome (smrti) je korisno osobi, jer unapred može pripremiti i organizovati svoje poslove, ili izgladiti stvari između sebe i drugih ljudi, što joj je neophodno u vezi s ovim.
… ali ako ne zna a smrt je snađe… nevolje će se svaliti na naslednike i članove njene porodice, a potomstvo će pamtiti neprijatnosti tih dana koji dolaze.
Astrolozi koji su bili stoički orijentisani, npr. Maneto ili Valens, smatrali su da dobrobit od astrologije postoji bez obzira što su Suđaje već sve uredno odredile. Po njima, saznanje je rasterećujuće i oslobađajuće jer osoba u miru može prihvatati sve što joj dolazi u susret. Verovatno je lakše živeti ne preispitivati dešavanja i učinjeno, već jednostavno prihvatati da je to tako i da je moglo da bude drugačije – bilo bi. No, većina ljudi se ne miri lako.
Veliki problem i izvor naših nemira su očekivanja koja imamo. Kada živimo u neznanju a imamo velika očekivanja, veći deo života možemo provesti jureći i pri tom pateći za nedostižnim. Fokusom na ono što nam uporno izmiče verovatno ćemo činiti štetu i u ostalim životnim područjima. Abu Mašar obimno iznosi argumente koji idu u prilog upravo ovome – da su naša očekivanja često izvor naših najdubljih patnji.
Bilo bi neophodno za njega da se ne nada ili da ne očekuje bilo šta, jer ako se nada i očekuje, mislima i delima će sebi zadavati bol sve dok ne dođe do željenog.
Dobrobit od astrologije je, zapravo, saznanje uz pomoć kog možemo svesti svoja očekivanja na razumne i objektivne mere. Da ulažemo napore da poboljšamo stvari na jednoj strani, i da izbegnemo ili umanjimo eventualnu štetu na drugoj. Jednostavno: da resurse kojima raspolažemo ulažemo na pravu stranu u pravo vreme.
- Abū Maʿšar, The Great Introduction to Astrology, Keiji Yamamoto, Charles Burnett, Leiden and Boston: Brill 2019.