astroriznica

UPIS U ŠKOLU ASTROLOGIJE!

Ukoliko želite da naučite astrologiju i posebno ako želite da ona bude vaše buduće zanimanje, prijavite se za školu astrologije. Do kraja aprila traju prijave polaznika za osnovni kurs, a predavanja počinju već početkom maja.
Više informacija o gradivu i načinu predavanja možete saznati na linku ispod.
BROJ MESTA JE OGRANIČEN!

Kako se određuje vladar sata?

Moderni astrološki softveri i onlajn kalkulatori štede nam vreme i trud. Ali, da se odredi vladar sata ne predstavlja tako veliku muku.

Časovi dana i noći su dodeljeni planetama ovako: počni od izlaska Sunca u nedelju i daj Suncu prvi čas, Veneri drugi, i dalje redom. Kada ti više ne ostane planeta, počni od početka, sa Saturnom; ovako uvek nalaziš prvi čas one planete čiji je dan u toku.

— Leopold od Austrije —

 

Horai (Ὧραι) je grčka reč koja označava sezonu i/ili vremenski interval (čas, sat). Isto ime su nosile i tri boginje koje su upravljale godišnjim dobima, Hore (Eunomija, Ejrena i Dika), a kojima je kasnije dodeljena uloga zaštitnica prirodnog reda i poretka. Gospodarile su i rotiranjem nebesa i čuvale su kapije Olimpa.

Izvori nas upućuju na tri generacije Hora. Gorepomenute su pripadale drugoj generaciji. One su bile kćeri Zevsa, Kronosovog sina, i Temide, Uranove ćerke, i samim tim sestre trima Moirama. U prvoj generaciji Hora su rođene Anatola (boginja proleća), Talo (boginja leta) i Karpa (boginja jeseni), i one su bile ćerke boga Heliosa. Treću generaciju su činile Feruza (imetak), Euporija (obilje) i Ortozija (prosperitet).

Hore sa Apolonom
Georg Fridrih Kersting (1785-1847) – Apolon sa Horama

Različiti autori daju različite podatke o Horama: neki pominju samo dve, neki tri ili devet, a neki i dvanaest boginja, dvanaest Kronosovih ćerki koje su pratile Heliosa na njegovom putu preko neba. Nekad se i uporedo pominju pa je često vrlo teško razlučiti šta se na koje odnosi. Možda je slika najjasnija u Epu o Dionisu:

Četiri Hore [sezone] su bile pozdravljane od dvanaest Hora, kćeri Kronosa, koje u kolu okruživaše vatreni presto neumornog Kočijaša, sluškinja Heliosovih koje su pratile njegova blistajuća kola…

— Non iz Panopolisa

Ovih dvanaest boginja koje su vladale časovima dana pominju se i kao zaštitnice dvanaest meseci, što veoma ima smisla: Sunce se prividno kreće po nebu razdvajajući dan i noć, ali se istovremeno prividno kreće i po ekliptici završavajući jedan ciklus za dvanaest meseci. Auga je bila boginja prve svetlosti, zore, Anatola izlaska sunca, Muzika jutarnjeg sata učenja i muzike, Gimnastika jutarnjeg sata vežbanja, Nimfa jutarnjeg sata kupanja, a Mesembrija podneva.

Nakon njih sledile su: Sponda boginja libacije, tj. ritualnog polivanja vinom nakon ručka, Eleta boginja molitve u prvom popodnevnom radnom času, Akta boginja jela i zadovoljstava u drugom popodnevnom času, Hespera koja je bila zaštitnica kraja popodnevnih radnih časova i početka večeri, Dizija boginja zalaska sunca, i Arktos boginja noćnog neba.

 

Još kao klinci saznajemo da se naša planeta okreće oko svoje ose i da to rotiranje, koje traje približno 24 časa, za posledicu ima smenjivanje dana i noći. Idealno, svaka od dve polovine dana bi trebala da traje po 12 časova, i to jeste slučaj, ali samo dva puta godišnje – u vreme prolećnog (21. marta) i jesenjeg (21. septembra) ekvinocija. Svih ostalih dana broj dnevnih i noćnih časova se razlikuje, pa u zimskom periodu imamo duže noći, a u letnjem dužu obdanicu.

11. jula 2017. godine Sunce je u Beogradu izašlo u 5.08 ujutru, a zašlo je u 20.18 časova. To znači da je obdanica trajala 910 minuta (~ 15 h), a noć preostalih 530 minuta ( ~ 9 h). Da bi znali koliko traje jedan planetarni čas tokom dana, podelićemo 910 sa 12 i dobiti 75.83 minuta, što iznosi približno 1 sat i 16 minuta. Istovremeno, jedan noćni čas će trajati 530 / 12 = 44.17, tj. oko 44 minuta.

Pošto je u pitanju utorak, dan Marsa, prvi vladar sata tog dana je Mars, od 5.08 do 6.24 ujutru. Narednim časom od 06.24 do 07.40 upravljalo je Sunce. Trećim časom koji je počeo u 07.40 a završio u 08.56, upravljala je Venera. Četvrtim časom (08.56 – 10.11) vladao je Merkur, petim (10.11 – 11.27) Luna, šestim (11.27 – 12.43) Saturn, sedmim (12.43 – 13.59) Jupiter, osmim (13.59 – 15.15) Mars, devetim (15.15 – 16.31) Sunce, desetim (16.31 – 17.46) Venera, jedanaestim (17.46 – 19.02) Merkur, i poslednjim, dvanaestim časom ( 19.02 – 20.18) je vladala Luna.

Videli smo da je u 20.18 zašlo Sunce, što znači da su počeli noćni časovi za koje smo ustanovili da su kraći – 44 minuta. Nastavljamo niz tako da trinaestim, odnosno prvim noćnim časom (20.18 – 21.02) vlada Saturn, potom drugim (21.02 – 21.46) Jupiter, i tako do poslednjeg časa koji je pod vladavinom Venere, a koji je počeo u 04.24 i završio u 05.09.

Prvo šta treba da razlučimo je da postoje razlike između civilne i astrološke podele dana. U civilnoj podeli svaki čas ima 60 minuta, tako da, na primer, u julu mesecu možemo imati 15 dnevnih i 9 noćnih časova. Međutim, u astrološkoj podeli tokom cele godine imamo 12 dnevnih i 12 noćnih časova, bez izuzetka, samo što oni ne traju po 60 minuta nego više ili manje od tog broja. Koliko tačno znaćemo prostim deljenjem minuta trajanja obdanice (ili noći) sa brojem 12.

Ono što takođe moramo da imamo na umu jeste razlika između civilnog i astrološkog dana. Civilni počinje u ponoć a astrološki  dan izlaskom Sunca, pa je utorak 11. jula 2017. počeo u 5.08 ujutru i trajao do narednog svitanja. Zato se nemojte iznenaditi ako ste rođeni u sredu u 2.30 h, a vladar dana vam je Mars!

Kako ćemo znati kojim časom upravlja koja planeta? I kako ćemo na 24 časa raspodeliti 7 planeta? Jednostavno, pratićemo haldejski planetarni niz.

kaldejski niz

Prvi čas nekog dana UVEK započinje planetom koja vlada tim danom, a dalje se planete ređaju prema pomenutom haldejskom nizu. Na primer, ako je u pitanju petak, dan Venere, onda će prvim časom tog dana vladati Venera, drugim časom Merkur, trećim Luna, i tako redom, što možete videti i u tabelama.

planetarni sati od svitanja
Planetarni sati od svitanja
planetarni sati od sumraka
Planetarni sati od sumraka

Ono što ste verovatno primetili je da se niz ne prekida. Na primer, poslednjim noćnim časom u četvrtak vlada Sunce, a prvim dnevnim časom u petak Venera, tako da je haldejski poredak kontinuiran.

Ukoliko nemate odgovarajući astrološki softver koji bi mogao da vam izračuna vladara sata, a računanje „peške“ vam je zamorno, možete se poslužiti sledećim kalkulatorima:

Kalkulator vremena izlaska i zalaska Sunca
Planetarni sati

Vladar sata ima veliki značaj, o čemu ću pisati u narednom tekstu. Uzimamo ga u obzir u horarnim i natalnim horoskopima. Nijedan poduhvat ne možemo valjano započeti bez informacije o vladaru sata. U medicinskoj astrologiji i lečenju, sastojke moramo prikupiti u odgovarajućem satu, pomešati ih i isto tako primeniti u pravom času. Isto važi i za sve druge astrološke intervencije.


RADOST JE U DELJENJU

analiza horoskopa

2 komentara

  1. Dubravka Glavan kaže:

    Svaka čast, a mislila sam da nešto znam. Klanjam se, to je prava posvećenost. Hvala vam. Molim da mi pomognete pronaći na Vašem profilu rubriku za donacije
    Dubravka iz Antunovca (Osijek, HR)

    • Bojan kaže:

      Poštovana Dubravka,
      Hvala Vam na praćenju i lepom komentaru! Aplikacija za donacije trenutno ne radi kako treba (radim na tome da je osposobim), pa je jedina mogućnost za donacije posredstvom PayPal-a slanjem sredstava na nalog astroriznica@gmail.com.

      Svako dobro!
      Bojan

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *